Šareni vatromet iznad Kelnske katedrale, iza rijeke i željezničkog mosta. — Ljudi vole slaviti u Kelnu – ne samo za Novu godinu.null iStockphoto

Man muss die Feste feiern, wie sie fallen (Proslave se slave onako, kako dolaze), kaže jedna njemačka poslovica. Cijela godina donosi povode za to, ne samo za Božić i Uskrs.

Sa 31. decembra na 1. januar Nijemci slave novogodišnju noć, dočekujući Novu godinu uz pjenušac i vatromet. Poznaješ li taj običaj?

U februaru je većinom doba karnevala, kad ljudi slave obučeni u kostime. U mnogim mjestima se održavaju karnevalske povorke.

1. maj je praznik – Dan rada. Taj dan su svi slobodni, mnogi slave noć prije. U selima se kiti takozvano majsko drvce (Maibaum), koje se postavlja na glavni trg. U pojedinim regijama zaljubljeni svojim voljenima postavljaju okićeno majsko drvce pred kuću.

U jesen se u mnogim mjestima slave narodne proslave i vašari. Često potiču od tradicija vezanih za zahvalnost žetve. To nije slučaj sa Minhenskim Oktoberfestom, najpoznatijom njemačkom narodnom proslavom. Svake godine je posjećuje oko 6 miliona posjetilaca. Sigurno ti je poznata.

3. oktobar podsjeća na podjelu i ponovno ujedinjenje države – to je danas glavni državni praznik u Njemačkoj.

Krajem oktobra slijedi Halloween. Iako ta tradicija potiče iz SAD-a, u međuvremenu i mnoga njemačka djeca idu maskirana od vrata do vrata i dobijaju slatkiše. Onima koji drže više do tradicije je Martinje draže, koje se održava par dana poslije. Tada djeca hodaju ulicama, noseći ručno rađene šarene fenjere. U nekim regijama oni nakon toga također idu od vrata do vrata da bi dobili slatkiše – ali ne prerušeni, nego uz pjesmu i svjetlo fenjera.

Pričati o proslavama