Man muss die Feste feiern, wie sie fallen (Proslave se slave onako, kako dolaze), kaže jedna njemačka poslovica. Cijela godina donosi povode za to, ne samo za Božić i Uskrs. 

Sa 31. decembra na 1. januar Nijemci slave novogodišnju noć, dočekujući Novu godinu uz pjenušac i vatromet. Poznaješ li taj običaj?

U februaru je većinom doba karnevala, kad ljudi slave obučeni u kostime. U mnogim mjestima se održavaju karnevalske povorke. 

1. maj je praznik – Dan rada. Taj dan su svi slobodni, mnogi slave noć prije. U selima se kiti takozvano majsko drvce (Maibaum), koje se postavlja na glavni trg. U pojedinim regijama zaljubljeni svojim voljenima postavljaju okićeno majsko drvce pred kuću.

U jesen se u mnogim mjestima slave narodne proslave i vašari. Često potiču od tradicija vezanih za zahvalnost žetve. To nije slučaj sa Minhenskim Oktoberfestom, najpoznatijom njemačkom narodnom proslavom. Svake godine je posjećuje oko 6 miliona posjetilaca. Sigurno ti je poznata. 

3. oktobar podsjeća na podjelu i ponovno ujedinjenje države – to je danas glavni državni praznik u Njemačkoj.

Krajem oktobra slijedi Halloween. Iako ta tradicija potiče iz SAD-a, u međuvremenu i mnoga njemačka djeca idu maskirana od vrata do vrata i dobijaju slatkiše. Onima koji drže više do tradicije je Martinje draže, koje se održava par dana poslije. Tada djeca hodaju ulicama, noseći ručno rađene šarene fenjere. U nekim regijama oni nakon toga također idu od vrata do vrata da bi dobili slatkiše – ali ne prerušeni, nego uz pjesmu i svjetlo fenjera.